уторак, 5. фебруар 2013.

neki fakti o Akropolju (pokušaj klasičnog putopisa - epizoda: Ja, tako blizu neba)





Akropolj (grčki akros - vrh, polis - grad), bukvalno znači "grad na brdu".






Na Akropolju postoji muzej gde su izložene neki od predmeta pronađenih na samom Akropolju i okolini. Većina arheoloških predmeta sa Akropolja danas se čuva u britanskom muzeju u Londonu.




Akropolj
Sam Akropolj obuhvata četiri građevine: Partenon, Erehtejon, Propileji i hram Atine pobednice. Partenon je, svakako, najveći sačuvan spomenik dorske arhitekture, i on je najveća razglednica na Akropolju sa kog se pruža nezaboravan pogled na ceo grad. Iza Partenona je drugi hram, Erehtejon, sagrađen 420. godine p.n.e, poznat po svom tremu sa karijatidama. To su figure žena koje služe kao stubovi u hramovima i drugim građevinama, a jedna od legendi kaže da one predstavljaju devojke zarobljene u gradu Karije. Propileji je sagrađen između 437. i 432. godine p.n.e. i predstavljao je ulaznu kapiju u Akropolj. Tu je i hram Atine sagrađen od belog mermera.


Propileji - ulaz na Akropolj

prvi susret sa Akropoljem, prvi pogled na jedno od modernih svetskih čuda ima sam sa trga Monastiraki


gugl kaže: Dionizijevo pozorište je najstarije Grčko pozorište i nalazi se u podnožiju Akropolja. Tu su se nekada davno izvodile Euripidove, Aristofanove i Sofokleove drame.






veliki grčki psi koji slobodno landaraju svuda po Atini

09. 01. 2012. 20:54h | Srna
Grčka iznajmljuje Akropolj?


Bivši član grčke Vlade Gerasimos Jakumatos predložio je da Grčka da pod zakup Akropolj i ostala arheološka nalazišta u okviru borbe protiv dužničke krize koja može da dovede do bakrota države.



Otvoren je svakog dana od 08:00 do 19:30 časova.

nebo iznad Atine izgleda neverovatno.Iako je pretilo i pretilo - ni kap kiše nije pala.Da li su me bogovi samo hteli podsetiti na ono što svakako znam - sve je u njihovim rukama?

 Turci su zauzeli Akropolj 1394, ali su ih proterali Mlečani. Ponovo su ga okupirali 1458. Dve godine kasnije, Partenon je pretvoren u džamiju s izgrađenim minaretima dok je Erekteum postao harem turskog komandanta.


vidimo deo istorijskog kvarta Plaka, ruševine Zevsovog hrama , centralni gradski park i Olimpijski stadion na kom su održane prve moderne olimpijske igre


Partenon, posvećen Atini Parteno, zaštitnici grada, je bez sumnje, najorginalnija tvorevina atinske demokratije u najvišoj tački njene moći. Takođe je najljepša građevina Akropolja, kako u samoj koncepciji tako i u egzekuciji. Izgrađen između 447. i 438. godine prije nove ere, kao dio velikog Periklovog građevinskog poduhvata, ovaj takozvani Periklov Partenon (Partenon III), je zamjenio jedan raniji hram u mermeru (Partenon II), koji je građen poslije bitke na Maratonu, negdje oko 490. godine prije nove ere i koji su Perzijanci srušili 480. godine prije nove ere. Partenon II je zamjenio jedan još raniji, prvi Partenon (Partenon I), koji je građen oko 570. godine prije nove ere.
U sklopu velikog plana reizgradnje Akropolja, u Periklovo zlatno doba, Partenon su projektovali arhitekte Iktin i Kalikrat, dok je skulptor Fidija nadgledao izgradnju i dizajnirao kompletnu skulpturalnu dekoraciju Partenona, kao i monumentalnu pozlaćenu skulpturu Atine. Izgradnja je počela 447., a završena je 438. godine pne. Radovi na spoljašnjoj dekoraciji i reljefima na frizu su nastavljeni sve do 432. pne.
Iako je pavougaoni Partenon u bijelom mermeru oštećivan tokom vijekova i uništen ili nestao veći dio skulptura koje su ga ukrašavale, njegova osnovna struktura je ostala netaknuta. Kolonada izbrazdanih, stubova bez baze sa kvadratnim kapitelima stoji na tristepenoj osnovi i drži potkrovni opšiv ili krovnu strukturu, koja se sastoji od ravnog arhitrava, ili blokova mermera; friza od naizmjeničnih triglifa (vertikalno ižljebljenih blokova) i metopa (izglačanih blokova reljefa skulptura); i na istočnim i zapadnim krajevima, trouglastih zabata, takođe sa reljefom skulptura. Kolonada, koja se sastoji od 8 stubova na istočnoj i zapadnoj i 17 na sjevernoj i južnoj strani, zatvara unutrašnju pravougaonu komoru, koja je izvorno bila podijeljena na tri dijela preko dvije manje kolonade u dorskom redu, koje su se zatvarale na zapadu tačno iza kultne statue Atine. Jedina svjetlost je stizala preko istočnih ulaznih vrata, izuzev možda svjetlosti koja je prolazila kroz mermerni prekrivač na krovu.


Likavitos, jos jedan od atinskih brežuljaka, tamo negde u pozadini
prelepa Atina koja se na sve strane pruža daleko, dalje od tačke do koje pogled doseže
Partenon je građen između 447. i 438. godine p.n.e. a potpuno dovršen 432. godine p.n.e. Krase ga mitološke scene rađanja Atine kao i rata između bogova Atine i Posejdona oko imena grada. Partenon su zidale arhitekte Iktin i Kalikrat, a čuveni vajar Fidija, sa svojim učenicima, izradio je sve skulpture kao i kip boginje Atine visok devet metara. Partenon je najviše oštećen tokom turske vladavine sredinom 15. veka kada su ga Mlečani tokom opsade Atine bombardovali jer je bio korišćen kao magacin za barut. Sledeći primer civilizacijske sebičnosti desio se početkom 19. veka kada je ambasador Engleske u Carigradu lord Eldžin došao da poseti Akropolj. On je ukrcao sve što je mogao na šest brodova i poslao u Englesku. Usput su dva broda potonula, pa se to danas nalazi negde na morskom dnu. Engleski lord je skinuo i karijatide, skulpture mladih sveštenica koje svojim glavama pridržavaju svod hrama Erehtejona, koje se danas nalaze u Britanskom muzeju u Londonu. Postoji legenda da se noću, kada duva vetar na Akropolju, mogu čuti dozivanja preostalih karijatida za sestrama u Londonu. Uprkos apelima Grčke, Englezi nisu vratili odneto blago.
 
Karijatide



Novi zakon koji grčka vlada trenutno priprema, odnosiće se i na turiste i posetioce pozorišta Herod Atički koje se nalazi nedaleko od Akropolja. Godinama arheolozi mole posetioce koji posećuju predstave i koncerte da poštuju jedinstveno pozorište sagrađeno od mermera, ali ne nailaze na razumevanje. Zato će od sada prekršaj novih pravila biti tretiran kao ozbiljna kriminalna radnja. Svako ko bude uhvaćen da žvaće žvaku ili nosi štikle suočiće se sa kaznom ili čak i hapšenjem. Pre dve godine ekipa čistača je uklonila 27 kg ostataka žvakaćih guma koje su bile zalepljene na mramorna sedišta pozorišta.
Izvor: Blic












kamenčići koje je zabranjeno dirati, a koje svako (ili skoro svako) pokušava poneti kao suvenir, kao svoj deo antičke grčke...a onda ih opet donose kamionima i rasipaju tuda :)

 

VEST KOJA JE NEDAVNO BILA OBJAVLJENA NA SKORO SVIM PORTALIMA U REGIONU (A ZA KOJU SE ISPOSTAVILO DA JE SAMO ŠALA :)

Grci u šoku: Bosanac ukrao kamen s Akropolja "da bi kiselio kupus"

Muškarac iz BiH ukrao kamen s Akropolja da bi kiselio kupus. Predviđena kazna zatvora od tri do pet godina.
Grčka policija uhapsila je Sretena Vidića iz Bijeljine na granici sa Makedonijom nakon što je kod njega pronašla kamen težak oko tri kilograma, ukraden s Akropolja. Za ovo krivično delo u Grčkoj je predviđena kazna zatvora od tri do pet godina.
Prema pisanju grčkih medija, Vidić je tokom obilaska Akropolja ukrao kamen, a zatim pokušao da ga donese u BiH, u putnoj torbi koju je sakrio ispod sedišta.

Uhapšeni Vidić policiji je rekao da nije znao za strogu zabranu uzimanja kamenja i priznao da mu se kamen dopao jer ima idealan oblik za pritiskanje kiselog kupusa.
Prema grčkom zakonu čitav prostor Akropolja smatra se istorijskim nasleđem, a za odnošenje kamenja sa njega predviđena je kazna zatvora od tri do pet 5 godina.
(24sata.hr, Foto: AP/Beta) 



Pogled na Akropolj najjači je utisak koji nosim iz Atine, pored mirisa cveta narandži i ogromnih pasa koji šetaju slobodno i opušteno po celom gradu.

Visine je oko 150 m, a sam vrh čini platforma dimenzija 300 x 150 m, gde se nalazi arhitektonski kompleks.

...kako napisati bilo sta o grčkoj, a ne pomenuti sirtaki, giros , suvlaki...ovo je taj pokušaj...


Прве приче о Атени говоре о њој као о богињи птица. Првобитно је замишљена као богиња са крилима, а чак је у неким митовима и сама била птица - сова. Зато и не чуди зашто у митовима који су настали касније Атенина порука стиже преко орла, сокола и сл.






Grčke vlasti planiraju da zabrane nošenje cipela sa štiklom, kao i upotrebu žvaki tokom boravka u Akropolju, jer se njima svakodnevno nanosi nepopravljiva šteta ostacima drevnog hrama.
Novi zakon koji grčka vlada trenutno priprema, odnosiće se i na turiste i posetioce pozorišta Herod Atički koje se nalazi nedaleko od Akropolja. Godinama arheolozi mole posetioce koji posećuju predstave i koncerte da poštuju jedinstveno pozorište sagrađeno od mermera, ali ne nailaze na razumevanje. Zato će od sada prekršaj novih pravila biti tretiran kao ozbiljna kriminalna radnja. Svako ko bude uhvaćen da žvaće žvaku ili nosi štikle suočiće se sa kaznom ili čak i hapšenjem. Pre dve godine ekipa čistača je uklonila 27 kg ostataka žvakaćih guma koje su bile zalepljene na mramorna sedišta pozorišta.
Izvor: Blic








ps - sve fotke u ovom postu su moje, tekst je uziman sa raznih strana - foruma, novinskih članaka, virtuelnih enciklopedija,a poneku sam reč i sam napisao :)

Bunkeri u Albaniji (nije mir isto što i blagostanje)

  Do ovogodišnjeg letovanja u Sarandi nisam znao puno toga o Albaniji. Uglavnom je i to što sam znao bilo zasnovano na predrasudama, politič...